Batati- slatki krumpir
Info: Ima ga u Intersparu, Mercatoru, Konzumu...

B A T A T
UKUSNO, HRANJIVO I LJEKOVITO POVRÆE

Višnjički batat Premda ga na engleskom govornom području popularno zovu slatki krumpir (sweet potato), batat (Ipomoea batatas L.) nema nikakve veze s krumpirom, jer pripada botaničkoj porodici slakova (Convolvulaceae). Riječ je o višegodišnjoj tropskoj i suptropskoj povrtnoj kulturi porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, kod koje se za jelo koriste sekundarna zadebljanja korijena (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), te mladi listovi i vršci biljke. Industrijska prerada batata uključuje proizvodnju brašna, škroba, alkohola i sirupa. I korijen i vriježe batata koriste se kao životinjska hrana – bilo svježa, bilo za proizvodnju silaže. Ovisno o varijetetu, kojih ima preko 400, batat ima meso bijele, žute ili narančaste boje, a koru bijele, žute, narančaste, crvene ili grimizne boje. Masovno se uzgaja i konzumira u Africi, Aziji i Americi, a odnedavna sve više i u Europi. U Hrvatskoj je batat gotovo posve nepoznat. No, ta bi se slika uskoro trebala promijeniti. Nakon što su na zagrebačkom Agronomskom fakultetu provedena opsežna istraživanja, uzgaja se kao jednogodišnja kultura, a prva komercijalna proizvodnja batata pokrenuta je ove godine na poljoprivredno-turističkom imanju Pustara Višnjica d.o.o. kraj Slatine. Osim što je ukusan, batat je i hranjiv i ljekovit.

Kralj povrtnjaka Prema američkom Centru za znanost u službi javnog interesa (CSPI), od sveg povrća batat sadrži najviše ključnih nutrijenata, više i od toliko hvaljene brokule. On je doslovno riznica antioksidanata, u prvom redu beta-karotena, ali i vitamina C i E.
Od preporučenih dnevnih količina, 150 g pečenog batata sadrži pet puta više vitamina A, polovicu vitamina C i trećinu vitamina E.

Batat je i vrijedan izvor biljnih vlakana, nekoliko vitamina iz skupine B vitamina, mangana, bakra, kalija i željeza, dok ostale nutrijente sadrži barem u minimalnim količinama. Uzme li se u obzir i to da sadrži malo natrija (čija prevelika količina može biti uzrok povišenog krvnog tlaka) i neznatne količine masti, s pravom se može pretpostaviti da batat jamči mnogo više od nekoliko slasnih zalogaja.

100 g pečenog batata ima samo 103 kalorije.

Hrana za dušu i tijelo Samim tim što se protiv najčešćih bolesti modernog čovjeka – kardiovaskularnih bolesti i raka – bori najjačim oružjima, batat zaslužuje ogromno poštovanje. Beta-karoten, kalij, folna kiselina te vitamini B6, C i E snižavaju povišeni krvni tlak i osiguravaju nesmetan protok krvi kroz arterije, dok biljna vlakna štite od kroničnih bolesti srca. Beta-karoten, vitamin C i folna kiselina ujedno su najsnažniji antikancerozni nutrijenti.

Batat pomaže ojačati imunitet opskrbljujući ga željezom te vitaminima A, B6, C i E. S obzirom da su stanice imuniteta posebno osjetljive na oksidativna oštećenja, batat ih doslovno zasipava antioksidantima – beta-karotenom te vitaminima C i E.

Beta-karoten se u jetri pretvara u vitamin A, koji je ključan za zdravlje očiju. Osim što osigurava dobar vid, uključujući noćni, u trećoj životnoj dobi, u kombinaciji s vitaminom C i nekim drugim nutrijentima, dodatno štiti od nastanka sive mrene.

Dobro raspoloženje uvelike ovisi o vitaminu B6 i folnoj kiselini, koji djeluju kao antidepresanti. Osim toga, vitamin B6 stimulira ili smiruje središnji živčani sustav, dok folna kiselina pospješuje pamćenje i ublažava simptome demencije. Vitamin E čak može zaštititi od demencije, a usporava i razvoj Alzheimerove bolesti.

Zahvaljujući vitaminu E, a napose biljnim vlaknima, batat je idealna namirnica za osobe koje boluju od dijabetesa tipa 2. Batat ima nizak glikemijski indeks, što znači da uzrokuje spori i mali porast razine glukoze u krvi, a smanjuje i otpornost organizma na inzulin. Biljna vlakna mogu i zaštiti od dijabetesa, ali i od gojaznosti, jer produžavaju osjećaj sitosti. Ona također reguliraju lošu probavu, štiteći na taj način od raka debelog crijeva.

Batat je idealan i za sportaše te za osobe koje su izložene fizičkim naporima, jer potrošenu tjelesnu energiju nadoknađuje brže od ijedne druge namirnice. I djeca, koja ne mare za nutritivne vrijednosti, već za okus, mogu bezbrižno uživati u batatu, jer može biti i zdrava grickalica i ukusna slastica.

Jestiv od glave do pete Batat se, kao i krumpir, može kuhati, peći, pirjati, pohati i pržiti. Štoviše, batat u potpunosti može zamijeniti krumpir. Od njega se mogu spraviti juhe, prilozi uz sve vrste mesa i riba, glavna jela, slastice i grickalice; može se umijesiti u okruglice ili pekarske proizvode; ili dodati varivima, složencima, salatama, umacima i dressinzima. Ako se od njega spravlja pire ili ako se peče u pećnici ne treba ga soliti, jer je zbog obilja minerala doslovno slastan. S njegovim se okusom u jelima izvrsno slažu narančin sok, razni sirupi, brandy, smeđi šećer, lješnjaci, bademi, grožđice, češnjak, papar, curry, cimet, muškatni oraščić, đumbir, klinčić, majčina dušica, piment, bosiljak, peršin… Mladi listovi i vršci batata spravljaju se kao špinat, a mogu se umijesiti i u okruglice ili pekarske proizvode. Kora batata također je jestiva, a uz to sadrži dosta biljnih vlakana pa neoguljeni batat treba jesti što češće.

Najčešći načini spravljanja batata

Sirov Operite i ogulite batate. Narežite ih na prutiće ili kriške. Držite prutiće ili kriške u ledeno hladnoj vodi, ili u plastičnoj vrećici s nekoliko kocaka leda 10 minuta. Ocijedite ih i poslužite, ili ih stavite u plastičnu vrećicu i držite u hladnjaku do 4 dana. Sirovi batat možete staviti u dressing za salatu i u razne umake, kao što su umak od pasiranih jabuka i rajčice.

Kuhan na pari U lonac za kuhanje na pari ulijte vode (8 cm od dna posude) i zakuhajte je. Stavite cijele, neoguljene batate u košaricu te ih kuhajte dok ne smekšaju. Batat težak 230 g treba kuhati 40 – 50 minuta. Ako su oguljeni i narezani na kockice 3 x 3 cm batati će biti kuhani za 30-ak minuta.

Kuhan Stavite cijele, oguljene batate u nezasoljenu kipuću vodu i kuhajte ih 30 – 35 minuta, ovisno o njihovoj veličini. Ako su narezani na kockice 3 x 3 cm batati će biti kuhani za 20 minuta. Ili: Stavite cijele, neoguljene batate u nezasoljenu kipuću vodu i kuhajte ih 35 – 40 minuta, odnosno dok ne budu mekani kad ih probodete nožem. Odmah ih ocijedite, ostavite malo da se ohlade, a potom ogulite.

Pire Stavite cijele, oguljene batate u kipuću vodu i kuhajte ih 30 – 35 minuta, odnosno dok ne postanu mekani. Ocijedite batate. Dodajte malo margarina i propasirajte ih viljuškom za pire ili mikserom.

U mikrovalnoj pećnici Izaberite batate jednake veličine. Operite ih i izbodite viljuškom. Pecite ih na visokoj temperaturi. Na polovici vremena spravljanja okrenite batate na drugu stranu. Izvadite ih iz mikrovalne pećnice, umotajte u aluminijsku foliju i ostavite da tako stoje barem 5 minuta. Vrijeme spravljanja: 1 batat srednje veličine: 3 – 4 minute 2 batata srednje veličine: 5 – 6 minuta 3 batata srednje veličine: 7 – 8 minuta 4 batata srednje veličine: 8 – 9 minuta

Pečen Operite neoguljene batate. Izbodite ih viljuškom na nekoliko mjesta i pecite na 200° C 40 – 50 minuta, odnosno dok ne budu mekani. Ili: Neoguljene batate operite, prerežite na pola i umotajte u aluminijsku foliju. Pecite ih na 200° C oko 30 minuta. Pečene polovice lagano namažite margarinom.

Na žaru Umotajte batate srednje veličine u deblju aluminijsku foliju. Stavite ih na rešetku 12 – 15 cm udaljenu od žara. Pecite ih oko 45 minuta, odnosno dok ne postanu mekani. Vrijeme spravljanja možete skratiti tako da batate kuhate nekoliko minuta prije nego što ih zamotate u foliju te da ih potom zagrnete žarom.

Pržen Ogulite batate i narežite ih na prutiće. Nalijte ulje u široku i duboku posudu i zagrijte ga. Pržite prutiće dok ne dobiju zlatnu boju. Izvadite ih iz ulja i stavite na papirnate ručnike da iz njih upiju masnoću.

Čips Zagrijte pećnicu na 185° C. Oguljene batate narežite na vrlo tanke kriške. Lagano namažite svaku stranu kriške maslinovim uljem. Složite kriške na plohu za pečenje. Pecite 15 minuta. Okrenite kriške i pecite ih još 15 minuta, odnosno dok obje strane ne budu pečene. Ili: Ogulite batate i narežite ih na vrlo tanko kriške. Stavite kriške u posudu s ledeno hladnom vodom i ostavite ih da se hlade 60 minuta. Izvadite kriške iz vode i stavite ih na papirnate ručnike da se ocijede. Nalijte ulje u tavu ili fritezu i zagrijte ga. Pržite kriške batata 2 minute, odnosno dok ne dobiju zlatnosmeđu boju. Izvadite kriške iz ulja i stavite ih na papirnate ručnike da iz njih upiju masnoću.

KREM JUHA OD BATATA (za 4 – 6 osoba)

Sastojci: 700 g batata s narančastim mesom 1 žlica margarina 2 režnja češnjaka, usitnjenog 1 l vode ili povrtnog, kokošjeg ili goveđeg temeljca prstohvat kopra (po želji) 4 žlice vrhnja za kuhanje 1 žličica Vegete 1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog sol papar

Priprema: Batate ogulite, narežite na četvrtine i kuhajte 15 – 20 minuta. Ocijedite ih i propasirajte. Rastopite margarin i na njemu lagano popržite češnjak. U kipuću vodu ili temeljac dodajte pire od batata, malo soli i kopar te kuhajte na srednje jakoj vatri 3 – 4 minute. Dodajte vrhnje za kuhanje, Vegetu i malo papra. Kad juha zakipi, kuhajte još 1 minutu. Prije nego što juhu poslužite posipajte peršin.
--------------------------------------------------------------------------------
NAMAZ OD BATATA I TUNJEVINE (oko 600 g namaza)

Sastojci: 1 žlica margarina 400 g batata s narančastim mesom, oguljenog i izrezanog na kockice 3 režnja češnjaka, usitnjena 4 jajeta, tvrdo kuhana i izrezana na četvrtine 1 žličica kopra, sušenog 1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog 1 konzerva tune neto mase 150 g sol po želji ⅓ žličice papra

Priprema: Na tavi rastopite margarin, dodajte batat i pržite ga 3 minute. Dodajte češnjak, kopar i malo soli te pržite 4 minute, odnosno dok batat ne postane mekan. Istresite u dublju posudu, dodajte sve ostale sastojke i štapnim mikserom napravite žitku smjesu. (Sastojke možete propasirati i u multi praktiku.) Poslužite kao namaz, ili kao topao prilog uz meso ili preljev za tjesteninu. Stavite u plastičnu posudu koja se može hermetički zatvoriti i prelijte tankim slojem maslinovog ulja. Namaz možete držati u hladnjaku do 5 dana.
--------------------------------------------------------------------------------
NAMAZ OD BATATA I PROSA (oko 600 g namaza)

Sastojci: 100 g prosa ½ žlice margarina 1 crveni luk, usitnjen 400 g batata s narančastim mesom, oguljenog i izrezanog na kockice 3 režnja češnjaka, usitnjena ½ žličice kadulje, sušene 1 žličica slatke mljevene paprike ⅓ žličice ljute mljevene paprike 1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog 1 ½ žličica soli

Priprema: Kuhajte proso u pola litre vode s dodatkom 1 žličice soli 15 minuta. Rastopite margarin, dodajte crveni luk i pržite ga dok ne omekša. Dodajte batat i pržite 3 minute. Dodajte češnjak i kadulju te pržite 3 minute. Dodajte mljevenu papriku, pola žličice soli i pržite dok batat ne postane mekan. Istresite u dublju posudu, dodajte proso i peršinov list te štapnim mikserom napravite žitku smjesu. (Sastojke možete propasirati i u multi praktiku.) Poslužite kao namaz, ili kao topao prilog uz meso ili preljev za tjesteninu. Stavite u plastičnu posudu koja se može hermetički zatvoriti i prelijte tankim slojem maslinovog ulja. Namaz možete držati u hladnjaku do 5 dana.
--------------------------------------------------------------------------------

ŠPAGETE CARBONARA S BATATOM (za 4 – 6 osoba)

Sastojci: 500 g špageta 3 – 4 žlice maslinovog ulja 1 crveni luk, usitnjen 2 režnja češnjaka, usitnjena 100 g šunkarice, narezane na kockice malo slanine, narezane na kockice 400 g batata, oguljenog i narezanog na kockice 250 ml vrhnja za kuhanje ½ žličice kopra 1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog prstohvat origana (po želji) sol papar parmezan ili dimljeni sir, naribani

Priprema: U zasoljenu, kipuću vodu, uz dodatak žlice ulja, stavite špagete da se kuhaju. Na maslinovom ulju lagano pržite crveni luk dok ne omekša. Dodajte češnjak, šunkaricu i slaninu te pirjajte 2 – 3 minute. Dodajte batat i malo soli te pirjajte 7 – 8 minuta. Dodajte vrhnje za kuhanje, kopar, peršinov list, origano i malo papra te kuhajte 1 – 2 minute. Ocijedite špagete te ih prelijte umakom. Posipajte parmezan ili dimljeni sir.
--------------------------------------------------------------------------------

LAZANJE OD BATATA I BUKOVAČA (za 4 – 6 osoba)

Sastojci: 1 pakovanje tijesta za lazanje koje se ne mora kuhati 2 žlice margarina 1 kg batata, oguljenog i narezanog na kockice 350 g svježih bukovača 3 – 4 režnja češnjaka, usitnjena ½ žličice ružmarina, sušenog 1 žličica kadulje, sušene ½ žličice origana, sušenog (po želji) bešamel umak 5 dl pasirane rajčice 200 g trapista, naribanog sol papar

Priprema: Rastopite margarin, dodajte ružmarin i kadulju te ih pržite dok ne zamirišu. Dodajte batat i malo soli te pržite 6 – 7 minuta. Dodajte češnjak i malo papra te maknite s vatre. Bukovače ispecite na roštilju, grilu ili tavi, a potom ih izrežite na manje komade. U nauljenu posudu za pečenje slojevito složite: tijesto za lazanje, nadjev od batata, ⅓ sira, pola bešamel umaka, tijesto za lazanje, ostatak bešamel umaka, ⅓ sira, bukovače, tijesto za lazanje, pasiranu rajčicu, origano i ostatak sira. Zagrijte pećnicu na 190° C i pecite 40 minuta.
--------------------------------------------------------------------------------
RIŽOTO OD BATATA I BUKOVAČA (za 4 osobe)

Sastojci: 3 – 4 žlice ulja 1 crvena paprika, izrezana na kockice 1 žuta paprika, izrezana na kockice 400 g batata, oguljenog i izrezanog na kockice 150 g bukovača, izrezanih na kockice 200 g riže 3 režnja češnjaka, usitnjena 2 lovorova lista 1 dl bijelog vina 5 – 6 dl vode prstohvat kopra, sušenog prstohvat ružmarina, sušenog 1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog 1 žličica Vegete sol papar

Priprema: Zagrijte ulje, dodajte papriku i pržite je 2 – 3 minute. Dodajte bukovače, češnjak, lovorov list i malo soli te pirjajte 3 minute. Dodajte rižu, ružmarin, vino i 4 dl vode te pirjajte 5 minuta. Dodajte batat, Vegetu, kopar i još malo vode (ovisno koliko je riža upila) te pirjajte još 5 – 6 minuta, odnosno dok riža ne bude mekana. Dodajte malo papra, maknite jelo s vatre, a prije nego što ga poslužite posipajte peršin.
-------------------------------------------------------------------------------
ŠNICLE OD BATATA (do 20 komada)

Sastojci: 400 g batata 1 dl ulja 3 režnja češnjaka, usitnjena 1 žlica vlasca, svježeg ili sušenog ½ žličice majčine dušice, sušene ½ vrećice začina za ćevapčiće 6 – 7 dl povrtnog, kokošjeg ili goveđeg temeljca 500 g zobenih pahuljica 3 – 4 žlice krušnih mrvica sol malo Vegete (po želji)

Priprema: Batate ogulite, narežite na četvrtine i kuhajte 15 – 20 minuta. Ocijedite ih i propasirajte. Na malo ulja lagano popržite češnjak, dodajte pire od batata, malo soli, začine i temeljac. Kad tekućina zakipi, kuhajte je na srednje jakoj vatri 5 – 6 minuta. Dodajte zobene pahuljice i malo više soli. Smjesu maknite s vatre, dobro je promiješajte i ostavite da se ohladi. Dodajte mrvice i malo Vegete te još jednom promiješajte. Oblikujte šnicle i pržite na preostalom ulju u teflonskoj tavi svaku stranu oko 3 minute, odnosno dok obje strane ne porumene i ne dobiju koricu.
____________________________________
KOBASICE OD BATATA, KELJA I KUPUSA (oko 10 kg kobasica)
Potrebno: 1 dl suncokretovog ulja 8 režnja češnjaka, usitnjena 1 svežanj peršinovog lista, usitnjenog 3 glavice kelja srednje veličine, narezanog na kockice 1 glavica kupusa srednje veličine, narezanog na kockice 4 lovorova lista 1 kg prosa 500 g margarina 3,5 kg batata s narančastim mesom, oguljenog i izrezanog na kockice 3,5 kg batata s bijelim mesom, oguljenog i izrezanog na kockice ½ češnjaka, usitnjenog 2 žlice kadulje, sušene 500 g griza 1 vrećica sušenog vlasca ½ žličice muškatnog oraščića, mljevenog 2 i ½ žlice soli 1 žličica papra 3 žlice Vegete 10 m tankih crijeva za kobasice 1 žlica papra u zrnu 7 – 8 lovorovih listova 1 žlica majčine dušice, sušene

Priprema: U vodi zasoljenoj s 1 žlicom soli kuhajte proso 10 minuta, tako da bude napola kuhan. U većem loncu zagrijte ulje, dodajte 4 režnja češnjaka i peršinov list te lagano popržite. Dodajte kelj, kupus i lovorov list te pirjajte 5 minuta. Dodajte 4 režnja češnjaka i 1 žlicu soli te pirjajte 3 minute, odnosno dok kelj i kupus ne budu polumekani. Maknite s vatre. U većem loncu rastopite margarin, dodajte kadulju i pržite je 10 sekundi. Dodajte batat i pržite 3 minute. Dodajte ½ žlice soli, 1 žlicu Vegete, ½ češnjaka, 1 žličicu papra te pržite 5 minuta. Dodajte batat kelju i kupusu te ih propasirajte štapnim mikserom. Dodajte proso, griz, vlasac i muškatni oraščić te dobro promiješajte. Po želji dodajte još soli i papra, a zatim ostavite nadjev da odstoji 1 sat. Punite crijeva tako da budu srednje tvrda. Obavezno zavežite krajeve kobasica kako nadjev tijekom kuhanja ne bi iscurio. U većem loncu zakuhajte vodu, dodajte 2 žlice Vegete, 7 – 8 lovorovih listova, papar u zrnu i majčinu dušicu te kuhajte 5 minuta. Smanjite vatru, stavite kobasice u vodu i kuhajte ih 10 – 15 minuta na laganoj vatri, pazeći da voda ne ključa prejako kako crijevo ne bi popucalo. Izvadite kobasice iz vode, ostavite ih da se ohlade i spremite u hladnjak. Prije nego što poslužite kobasice popržite ih na ulju. Poslužite ih s umakom načinjenim od kiselog vrhnja, hrena i usitnjenog češnjaka.
--------------------------------------------------------------------------------
KREMŠNITE S BATATOM Sastojci: 2 l mlijeka 2 vanilin šećera 200 g šećera 700 g batata s narančastim mesom 2 pudinga u prahu s okusom vanilije 200 g gustina 5 dl vrhnja za šlag (ili 2 šlaga u prahu) kore za kremšnitu

Priprema: Batate ogulite, narežite na četvrtine i kuhajte 15 – 20 minuta. Ocijedite ih i propasirajte. U dubljoj posudi zagrijte mlijeko do vrenja, dodajte šećer, vanilin šećer i pire od batata te dobro promiješajte. Kad mlijeko zakipi, kuhajte smjesu na srednje jakoj vatri 2 – 3 minute, neprestano miješajući kako ne bi nastale grudice. Od mlijeka, pudinga u prahu i gustina umutite puding. Dodajte puding u prethodnu smjesu i kuhajte 4 – 5 minuta, povremeno miješajući kako ne bi nastale grudice. Maknite smjesu s vatre i ostavite je da se ohladi. Od vrhnja za šlag ili šlaga u prahu umutite čvrsti šlag. Dodajte šlag prethodnoj smjesi i dobro promiješajte, kako bi smjesa bila ujednačena. Na dno dublje posude za pečenje stavite koru, zatim kremu (poravnajte je), te ponovno koru. Posipajte šećer u prahu i stavite kolač u hladnjak da se ohladi. Umjesto pudinga s okusom vanilije možete upotrijebiti puding s okusom čokolade, uz dodatak nekoliko rebara čokolade, naribane kore naranče i malo ruma.

Trešnjama protiv artritisa, srčanih bolesti i raka
Flavonoidi, pogotovo oni u trešnji, prirodna su protuupalna sredstva, ublažavaju simptome alergija i astme...

Ako volite okus slatkih, sočnih trešanja, sada imate još više razloga da to sjajno voće potražite na pijaci. Jedna studija potvrdila je da trešnje sorte Bing mogu pomoći kod upalnog artritisa, srčanih bolesti i raka.

Tokom istraživanja, zdravi dobrovoljci su u dobi od 45. do 61. godine uzastopno tokom 28 dana konzumirali po 45 trešanja. Mjerenje uzoraka krvi ispitanika pokazalo je da je nivo tri indikatora upale (nitrogen oksida, C reaktivnog proteina i markera za T-ćelijsku aktivaciju) pala za 18 do 25 posto u odnosu na nivo prije početka studije.

Nalazi uzoraka krvi uzeti četiri sedmice nakon završetka studije također su pokazali kontinuirano opadanje spomenutih indikatora upale.

Trešnja sadrži sve vitamine i minerale iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline (jabučnu, limunsku, vinsku). Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma.

Zanimljivo je da je plod trešnje na trećem mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL holesterola u krvi, koji je inače faktor koji uveliko pridonosi razvijanju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždani udar.

Svježe trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti. Kisele trešnje brzo djeluju protiv lošeg raspoloženja. Bogate su antioksidansima koje nazivamo flavonoidi (posebno antocijanidi i proantocijanidi).

Flavonoidi su boje, a nalazimo ih i kod drugog tamnog voća, a imaju ulogu vezivanja slobodnih radikala. Mnoge degenerativne bolesti (mrena na oku, Parkinsonova bolest, ateroskleroza) povezuju se s oštećenjem tkiva koje uzrokuju slobodni radikali.

Flavonoidi, pogotovo oni u trešnji, prirodna su protuupalna sredstva, ublažavaju simptome alergija i astme. Ujedno jačaju kolagen, građevni element vezivnog tkiva, kao što je hrskavica i tetiva.

Jesti nakon obroka

Trešnje ne treba jesti prije obroka, jer njihova lužnata reakcija koči izlučivanje probavnih sokova, što naročito otežava probavu mesa. Nakon trešanja ne treba piti vodu, a pogotovo pivo ili alkoholna pića.

Ljekovita peteljka

Peteljka ploda trešnje bogata je taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerom i mineralima. Zahvaljujući svom sastavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.

Treba jesti biljnu hranu bogatu željezom kao što je brokula, kelj, prokulica, cvjetača, grašak i eventualno ribu. Neke amino kiseline, npr. histidin mogu pomoći da se organizam oslobodi suvišnih metala iz tijela (Cu, Fe). Zato treba jesti rižu, raž i pšenicu. Treba smanjiti unos zasićenih masti. Treba smanjiti unos mliječnih proizvoda i crvenog mesa jer oni sadrže masti a i zakiseljavaju krv, što je rekli smo povezano sa A. Treba izbjegavati i citruse, kofein, sol, duhan i sve što sadrži bijeli šećer. Treba izbjegavati hranu koja sadrži mnogo solanina ( paprike, patliđani, paradajz i bijeli krumpir. Treba jesti hranu koja je bogata sumporom, kao što su šparoge, jaja, češnjak i luk. Sumpor je neophodan za izgradnju hrskavice, vezivnog tkiva i kostiju i pomaže pri apsorpciji kalcija. Drugi dobar izbor hrane su : lisnato povrće, nekiselo svježe voće, žitarice punog zrna i smeđa riža. I svakako riba, naročito ribu dubinskih mora koja sadrži puno omega kiselina. One omekšavaju napetost zglobova kod A, ali i odlažu pojavu umora. Često bi trebalo jesti i ananas. On sadrži enzim bromelain koji djeluje na smanjenje upale. Da bi bio efikasan, ananas mora biti svjež. Oboljelim od A preporučuje se provoditi dosta vremena na svježem zraku i suncu. Izlaganje suncu ubrzava sintezu vitamina D koji je neophodan za pravilno funkciju Ca.

Dobročinitelj maslačak

Priroda je u svojoj mudrosti učinila maslačak jednom od najraširenijih biljaka. On je kod kuće u umjerenim i hladnim područjima ove zemaljske hemisfere: u Evropi, centralnoj Aziji, sjevernoj Americi i u Arktičkim južnim umjerenim zonama. Svuda bujno raste na livadama, oranicama, zelenim poljima, uličnim jarcima, sporednim putovima i skoro na svim mjestima na kojima dobiva malo sunca. Skoro da ga nije moguće istrijebiti. Tko je to pokušao, možda je i mislio da se priroda zabunila, kad je tom "dosadnom" korovu dozvolila da se širi preko Zemlje. No ipak svemudri Bog, koji je stvorio toliku vrstu korova, ipak mora voljeti taj ponizni maslačak i imati na umu njegovu posebnost. Maslačak je u stvari kralj biljnog svijeta i pripada porodici glavočika, "najviše stojećoj biljnoj obitelji, vrhuncu biljnog carstva". Tko naginje nisko gledati tog princa u prosjačkim haljinama, u njemu bi mogao ovaj članak izazvati poštovanje.

Maslačak kao hrana

U teškim vremenima čovjek uzima hranu gdje god je nalazi. Kako maslačak posvuda raste, on je jedino prirodno sredstvo za stalno osiguravanje zaliha hrane čovjeka, životinja, ptica i čak pčela. Njegovo znanstveno ime je TARAXACUM, arapska promjena grčke riječi TROGEMON, što znači jestivo. Kad su jednom insekti uništili cjelokupnu žetvu na otoku Minorca, stanovnici su umjesto kruha jeli korijenje maslačka. Kao prehrambeno sredstvo ne zaslužuje on samo pohvalu u lošim vremenima. U mnogim zemljama stoljećima je on sastavni dio obroka, jer se spoznala njegova vrijednost.

Upotrebljavaju se divlje i kultivirane vrste. Mlado lišće puno je vitamina i minerala i neobično je ukusno za pravljenje zelene salate. Često se kuha kao špinat i stavlja na stol začinjen maslacem ili octom. Sa drugim zelenilom nema tako gorak okus. Sitno izrezano lišće se stavlja i u namaze na kruh. Slijedeći su razlozi zašto prehrambene znanosti savjetuju dnevno ga koristiti.

Različita istraživanja su otkrila da se u mnogim biljkama nalazi vrlo malo željeza, ali u velikoj količini u maslačku i potočarki. Željezom se bori protiv osjećaja umora i osjećaja teškog disanja. Znamo da je željezo potrebno za stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Mnogi liječnici i iscjelitelji su mišljenja, da je nedostatak željeza jedan od najvećih zdravstvenih problema uopće. Usprkos modernog vremena tzv. "bolji život" i jednostavna prehrana čine nedostatak željeza sve većim problemom.

Anemija je medicinski izraz za nedostatak željeza u ljudskom tijelu. Ako u zdravim danima stalno uzimamo maslačak, preventivno sprečavamo anemiju. Čovjek na taj način prima novu energiju i ostaje zdrav i aktivan.

O željezu ovisi i pravilna proizvodnja biljnog klorofila, koji stvara uz pomoć svjetla hranu za biljku. Ako ona nema dovoljno željeza, lišće joj požuti i nema više vrijednost za ljudsku prehranu. Drugi uzrok za izvanredno visoki udio vitamina i minerala u maslačku, je njegovo špicasto korijenje, koje duboko ulazi u zemlju i tako on prirodno dolazi do određenih razina u zemlji. Razna ispitivanja su pokazala da neke biljke uzimaju minerale samo iz određenih slojeva, kao npr. što kikiriki uzima kalcij u blizini površine zemlje. Tako je korijen maslačka jedinstveno hranjivo sredstvo za čovjeka. Tanko izrezan može se upotrebljavati u salatama kao i juhama, povrću i u prozirnim juhama. Korijen se može upotrebljavati kod pravljenja sokova od povrća i kao dodatak kavi, tako da se korijenje osuši, melje i prži. Utječe na okus kave poput cikorije.

Korijen skuplja energiju, što maslačku pogoduje da rano niče u proljeće. S toga se smatra da je korijen maslačka snažna hrana. Grčka mitologija kaže da je Tezej, koji je imao snagu da savlada bika od Maratona kao i čudovište Minotaura, Hekata, tajnovita božica Mjeseca hranila ga je sa maslačkom.

Moderna znanost naziva korijen maslačka "Čarobna supstancija", prehrambeno sredstvo, koje se ne sastoji niti iz škroba niti šećera. U nekom smislu sliči obima, jer iako posjeduje značajke škroba ipak je topljiv kao šećer. Brzo se pretvara u fruktozu, jednu vrstu šećera.

Velika kopriva
Piše: Snježana Kolobarić, dipl. ing. biologije, BioTerra, Zagreb
Poznata je pod nazivima: kopriva žara, žarica, pasja kopriva, žeža, žarulja. Kopriva je korovska zeljasta biljka, raste posvuda, rasprostranjena je po cijelom svijetu. Upotrebljava se i u industriji i kozmetici. Zbog svoje prehrambene i vitaminske vrijednosti, kopriva se ubraja u najkorisnije i najpristupačnije samoniklo lisnato povrće.
Povijest
Koliko su koprivu cijenili stari narodi, svjedoče mnogi zapisi. Stari su je Egipćani kultivirali kao povrće. Grci i Rimljani također su je cijenili i mnogo upotrebljavali. Spominje se u Hipokratovim i Horacijevim zapisima, a Plinije piše kako mlada kopriva u proljeće daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu čuva od mnogih bolesti. Navodno su je zbog njezina poznatog žarenja Cezarove trupe upotrebljavale za "održavanje topline" te kao lijek protiv artritisa i drugih reumatičnih bolesti. Urtikacija, peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok, stari je ruski običaj.
Staronjemački botaničar, Otto Brunfels, uzeo je upravo koprivu kao primjer za divljenje božjoj moći što je "inače tako prezrenoj biljci dao sposobnost da se sama brani kako bi radi poniženja oholih i velikih dobila prednost pred prekrasnim ljiljanima i narcisama". Albrecht Dürer, jedan od najslavnijih njemačkih slikara, toliko je cijenio koprivu kao ljekovitu biljku da je u svom remek djelu nacrtao anđela koji nosi koprivu k nebeskom prijestolju.
Opis biljke
Biljka pripada porodici Urticaceae. To je dvodomna trajnica s puzavim, razgrantim podankom. Cvjetovi su zelenkastobijele boje. Biljka naraste od 60 do 150 cm. Cijela biljka prekrivena je dlačicama koje pri dodiru s kožom izazivaju peckanje zbog sadržaja histamina i serotonina. Listovi su nasuprotni, srcoliki, zašiljeni, pilasti, na kratkim peteljkama.
Djelotvorne tvari
Sadrži oko 5,5% bjelančevina, 7% ugljikohidrata te 0,7% masti. Kopriva je uz to bogatiji izvor vitamina A i C od većine kultiviranog povrća. U biljci ima vitamina K, B2 (riboflavin) i B5 (pantotenska kiselina), a od minerala sadrži željezo, kalcij, magnezij, zatim fosfor, natrij, kalij i silicijevu kiselinu. Nadalje, triterpeni, fitosteroli, flavonoidi te znatne količine klorofila, također su djelotvorne supstancije koprive. Tvar koja žari, sadržana u dlačicama, sastoji se od biogenih amina (histamina, serotonina i kolina). U korijenu se nalaze i srodni steroidi, fenilpropani te rijetki lignani, kumarin skopoletin, brojne aminokiseline, šećeri kao rezervne tvari, polisaharidi ili glikoproteini koji se vežu s ugljikohidratima na površini stanica.
Naziv droge
Urticae herba (nadzemni dio biljke), Urticae folium (list koprive), Urticae radix (korijen koprive). Tijekom ljeta sabiru se listovi, zatim cijela biljka prije ili za vrijeme cvatnje, a u proljeće i jesen kopa se korijen. Svi se biljni dijelovi suše u hladu, a nakon sušenja se usitnjuju. Osušena je gotovo bez mirisa i ima blago gorak i trpak okus.
Djelovanje
Velike količine vitamina A, mineralnih soli, biljnih hormona i enzima sekretina čini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure čišćenja. Njome se otklanja stanje potištenosti i osjećaj umora. Čaj pročišćuje krv pa je koristan kod kožnih bolesti, bubuljica i akni. Znanstveno je dokazano da može sniziti sadržaj šećera u krvi pa se često upotrebljava u čajnim mješavinama kod povišenog šećera. Djelotvorno olakšava reumatične tegobe (antiflogistik) koji se vjerojatno temelji na sprečavanju nastanka prostaglandina. Bitno se umanjuje bol, kako pri kretanju tako i u mirovanju.
Kopriva zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod povraćanja krvi, krvavog kašlja, krvavog mokrenja i prejakog menstrualnog krvarenja. Djeluje protiv proljeva i pomaže kod hemeroida.
Zeleni se dijelovi često primjenjuju u homeopatiji, kod ekcema koje uzrokuje virus herpesa te kod uloga i reume. Budući da sadrži željezo, čaj od koprive pridonosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Čaj olakšava opskrbu tijela kisikom i štiti kod slabokrvnosti. Preporučuje se kod infekcija u ustima, afti ili upala desni. Čaj od koprive potiče obnovu stanica pa je koristan i kod istrošene hrskavice.
Korijen najčešće pomaže kod otežanog mokrenja zbog povećane prostate. Lektini i polisaharidi iz korijena utječu na metabolizam hormona testosterona, na mehanizam stanične diferencijacije, a možda i imunološke modulacije. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati, a inhibirajuće djeluje i na vezivanje proteina na receptore.
Pretpostavlja se da dimer kavene i jabučne kiseline, po strukturi sličan salicilnoj kiselini, analogno djeluje i kod upalnih procesa. Čaj je dobar za ispiranje mokraćnih organa, sprečavanje stvaranja pijeska u burezima, povećanje količine urina i za sve upalne procese u tijelu. Zeleni dijelovi zbog velike količine kalija djeluju diuretički.
Biljka i list su u eksperimentima na životinjama pokazali lokalno anestetičko i analgetičko djelovanje, koje je poželjno kao dodatak u terapiji artritisa.
Dobro je znati
Kad vrijeme zatopli insekti napadaju bilje i voćke. Danas na tržištu ima mnogo vrsta insekticida no oni nisu otrovni samo za insekte nego i za toplokrvne životinje, pčele i ljude. Međutim priroda nam daje koprivu koja će uništiti lisne uši, krumpirovu zlaticu, uši na ružama, a potpuno je neotrovna za ljude i male životinje. Dvije vrećice mladih stabljika koprive namočiti u 20 litara vode i ostaviti na suncu 3 dana. Povremeno promiješati. Nakon 3 dana ocijediti tekućinu od uvenulih kopriva. Tekućinom špricati uši na bilju i voćkama. Potpuno je neotrovna, a izvanredno djeluje.
Upotreba
Može se upotrebljavati na različite načine. Jedan od najdjelotvornijih načina je svježe iscijeđeni sok. Ako se kopriva pije kao čaj, tada se priprema kao oparak. Uzimaju se dvije čajne žličice čaja za jednu šalicu vode, a pije se dvije do tri šalice tijekom dana, topao, nezaslađen ili s medom. Uvarak sitno izrezanog korijena koprive pomiješan s čistim vinskim octom služi kao sredstvo za rast kose, protiv prijevremenog ispadanja kose i protiv prhuti.
List
Svježi sok: uzima se 15 mL tri puta na dan u pola čaše vode. Pije se gutljaj po gutljaj. Infuz: ako se list koprive upotrebljava kao čaj, onda se 3 do 5 grama suhog lista koprive prelije sa 250 mL kipuće vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. Čaj se uvijek priprema svjež i pije se tri puta na dan.
Tinktura se radi u 25-postotnoj etanolnoj otopini. Pije se 5 mL tri puta na dan u čaši mlake vode ili čaja. SIPF ekstrakt (integralna suspenzija ljekovitog bilja) koji se nalazi na tržištu jedan je od najboljih pripravka. Tinkture su poznate većini ljudi kao alkoholne iscrpine ljekovitih komponenti, ali SIPF način proizvodnje razmjerno je nov. SIPF dolazi od francuskog naziva suspension intégrale des plantes fraîches, koji u prijevodu znači integralna suspenzija ljekovitog bilja. Biljka se odmah nakon branja smrzava u tekućem dušiku i melje u zamrznutom stanju. Nakon odmrzavanja, biljka se prelije alkoholom i iscijedi zajedno sa svježim sokom biljke. Tako ostaju sačuvani svi ljekoviti spojevi sadržani u biljci, koji bi sušenjem inače bili uništeni. Prednost takvog pripravka je da sadrži spojeve iz svježe, nesušene biljke te najveću koncentraciju aktivnih spojeva cijele biljke. Stoga je takav pripravak nezamjenljiv kao pomoć kod anemije, ali i ostalih već spomenutih bolesti. Uzima se 5 mL tri puta na dan u čaši mlake vode.
Korijen
Dekokt: u 300 mL ključale vode doda se 6 g suhog korijena i kuha se deset minuta. Nakon što se makne s vatre, ostavi se još 5 do 10 minuta i zatim procijedi. Pije se tri puta na dan nakon obroka.
Neželjena djelovanja
Vrlo rijetko dolazi do probavnih problema.

Med i cimet kao lijek
8.12.2006

Otkriveno je da mješavina meda i cimeta liječi mnoge bolesti. Proizvodnjom meda bavi se većina zemalja svijeta. Ayurvedska i Yunani medicina koriste med kao glavni lijek već stoljećima. Znanstvenici danas također prihvaćaju med kao vrlo efikasan lijek za sve vrste bolesti. Med se može koristiti bez sporednih efekata za sve vrste bolesti. Današnja znanost kaže da med, iako je sladak, ako se uzme u pravoj dozi kao lijek ne šteti dijabetičarima. Poznati magazin po imenu Weekly World News koji je objavljen u Kanadi 17. siječnja 1995. godine dao je listu bolesti koje se mogu liječiti medom i cimetom u skladu sa istraživanjima zapadnih znanstvenika.

Artritis (upala zglobova)

Uzeti jedan dio meda na dva dijela mlake vode, te dodati malu čajnu žlicu cimetovog praha, napraviti masu i polako masirati na bolne dijelove tijela
Primijećeno je da se bol smanjuje u roku od jedne do dvije minute
Ili, osobe koje boluju od artiritisa mogu ujutro i navečer uzeti jednu šalicu vruće vode sa dvije žlice meda i jednom malom čajnom žlicom cimetovog praha
Ako se pije redovito, čak i kronični artritis može biti izliječen
U nedavnom istraživanju Univerziteta u Kopenhagenu, otkriveno je da su doktori tretirali svoje pacijente sa mješavinom jedne žlice meda i pola čajne žlice cimetovog praha prije doručka. Rezultat je bio da je u roku od tjedan dana od 200 ljudi koji su tretirani, njih 73 bilo totalno oslobođeno bola, a u roku od jednog mjeseca skoro svi pacijenti koji nisu mogli hodati ili se kretati zbog artritisa su počeli da hodaju bez bolova.

Sve što si navela stoji još dodajem đumbir - navodno postoje istraživanja u Indiji gde su ljude liječili malim količinama đumbira dodavanim u hrani svakodnevno. Doživjeli su veliki uspjeh, ali mislima da je i to za dječicu toksično...

Evo što je naša rođakinja kojoj je mali bolovao od JIA saznala na seminarima po Njemačkoj (žive u AU):
Kontrolirati kilažu, izbaciti slatko pogotovo sve sa umjetnim bojama, možda pokoji domaći kolač, grozila se na lizaljke i bombone (razni dodaci u njima povećavaju toksičnost u tijelu).
DA gumeni bomboni jer želatina u njima podmazuje zglobove (zato nam uvijek donose gumene bombone kad dolaze u posjete!!)
DA mediteranskoj prehrani
NE crvenom mesu i rajčicama

Njezin "mali" više nije mali, sad je dečko od dvadesetak godina i bez simptoma...

VIŠNJA (Prunus cerasus)

Njezine korisne tvari ne gube se niti nakon uobičajenog procesa prerade, tako da će i sušena, smrznuta ili konzervirana imati određenu antioksidativnu vrijednost.
Najzdravija je sirova. Glavni pigment je crveni antocijan kojeg sadrži više i od kupina, ribizli i jagoda, izvor je beta karotena - sadrži ga 19 puta više od borovnica i jagoda; sadrži melatolin - tvar koja djeluje antioksidativno i jedan je od važnih regulatora srčanog ritma i procesa spavanja; također, ubrzava oporavak nakon operativnih zahvata.Korisna forma crvenog pigmenta koja postoji u njoj, uopće se ne nalazi, naprimjer, u borovnicama. Crvena boja daje ovom voću iznimne zdravstvene osobine: pruža zaštitu od bolesti srca i krvožilnog sistema, određenih vrsta raka, smanjuje mogućnost pojave dijabetesa i inzulinske otpornosti te pomaže u tretiranju i odgađanju poremećaja pamćenja, a pokazala se uspješnim i u smanjenju upalnih procesa i ublažavanju boli kod artritisa.
- Upotreba višnje iz kompota (hošafa) zamjenjuje količinu aspirina od 1,41 grama.
- Čaša soka od višnje je ekvivalent 0,3 grama aspirina, a smrznute imaju djelovanje kao 0,9 g aspirina.
- Čaša soka godi zglobovima; zdjela plodova je za srce.
- Upotreba višnje iz kompota (hošafa) zamjenjuje količinu aspirina od 1,41 grama.
- Čaša soka od višnje je ekvivalent 0,3 grama aspirina, a smrznute imaju djelovanje kao 0,9 g aspirina.
- Čaša soka godi zglobovima; zdjela plodova je za srce.

Jedite kiseli kupus

Nutricionisti i fitoterapeuti tvrde da je kiseli kupus izuzetno djelotvoran kod upale zglobova.

Investirajte u svoje zdravlje svog djeteta i kupite sokovnik!!

To mi je rekla jedna pametna mama pored ostalih stvari (a ima toga podosta i od tada je prošlo dvije godine i većina stvari se obistinila...)

Ona u sokovniku cijedi razne vrste voća ali i povrća pa mi je tako rekla koliko je kupus dobar ne samo kao oblog već ga cijedi friškog u sok, mrkva za te njihove prekrasne oči, ali isvo ostalo voće i povrće...
Čini mi se da kupnja sokovnika nije toliki izdatak, a višestruko se isplati. Mi tvrdoglavi još cijedimo kroz gazu i nalazimo kreativnije načine pripreme prirodnog soka... ali mi smo face

i mi..
kad muz potrpa sve od jabuke do cikle, da vidis

ARTRITIS I REUMATIZAM polažu oružje kad ugledaju limun, jagode, kupine, grožđe, ribizle, jabuke, kruške, paradajz, praziluk, boraniju, crni luk I celer.
EDEMI (OTOCI) se resorbuju, a ZADRŽAVANJE VODE isparava kad luk, kruška, dinja, jabuke, trešnje, breskve, komorač, potočarka i plavi paradajz uđu u organizam
BOLESTI JETRE I NADUTOST JETRE se smiruju u prisustvu maslačka, špargle, šargarepe, šikoreje, celera, artičoke, maslina, rotkvica maslinovog ulja i grejpfruta.

Kako je nama taj imunitet jako bitan,evo nešto iz naroda.




http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show ... t_id=97677

Imunološki sustav i prehrana
http://www.zdrav-zivot.com.hr/index.php ... ana&nrsp=1