Pozdrav forumu.
Ja sam Lara, danas sam navršila 2 godine i sumnja se da imam juvenilni artritis.
Smiješno, do prije koji dan nisam ni znala da tako nešto postoji...
Simptomi su počeli početkom prosinca 2008., lagano šepuckanje i otekli skočni zglob lijeve noge, kontrakcija. Šepanje je bilo izraženije nakon mirovanja (jutarnjeg i prijepodnevnog spavanja). Nakon nekoliko dana nisam više mogla hodati, pa su me mala i tata odveli doktoru. Isprva se sumnjalo na traumu, dobila sam longetu na 5 dana a kirurg je rekao da nakon toga treba razgibavati zglobi da će proći. Jedini nalaz koji je napravljen je bio RTG (koji nije pokazivao ništa, oko čega su se svi doktori složili), ali svejedno je ostalo na tome.
Nakon 2 tjedna, budući da nije bilo nikakvih promjena, kirurg me je poslao ortopedu, koji je nakon krvnih nalaza odlučio uputiti me na Šalatu u nadi da će tamo svojim iskustvom obaviti kvalitetnu dijagnostiku.
Od 05.01.2009 sam hospitalizirana na reumatološko-kardiološkom odjelu na Šalati, uz liječenje antibiotikom i ibuprofenom, jer se sumnjalo na bakterijsu upalu (septički artritis).
Kroz prva 3 tjedna stvari su išle na bolje, isprva sporo, a zatim i primjetno. Oteklina se malo smanjila (ne potpuno nestala), a zglob je postao djelomično pokretljiv, uz fizikalne terapije. Bilo je vrijeme da idem doma...
Wrong!
Već je i otpusno pismo bilo spremno, međutim onda sam dobila temperaturu, nos mi je počeo curiti (obična respiratorna viroza valjda) i oteklo mi je desno koljeno, s kojim dosad nisam imala nikakvih problema. I sada se sumnja u dijagnozu koja me je i dovela na ovaj forum. Trenutno me liječe kortikosteroidima (Dr. je rekla da ibuprofen nije imao učinka), i kažu da se koljeno popravlja...
Eto, ja sam Larin tata i, nakon što sam pročitao dobar dio postova ovdje, odlučio sam se javiti a ne ostati još jedan anonimus koji samo čita i ne daje povratnu informaciju. Sve što znam o ovoj bolesti naučio sam u zadnja 2 dana, otkad ju je doktorica prvi put spomenula. Post je malo duži ali htio sam detaljno opisati tijek kako bi mogao poslužiti za kvalitetno razumijevanje problematike od strane vas, koji ste u ovome silom prilika puno iskusniji, i kako bismo mogli o tome raspravljati, i izvući neke kvalitetne zaključke.
Ono što još znam je dajoš uvijek postoji šansa da je upala skočnog zgloba zaista bila uzrokovana bakterijom (pretpostavljam streptokok, ali to nam nisu rekli), te da je upala koljena jednostavno reakcija na virusnu upalu koju je dobila (reaktivni artritis valjda), te da je riječ o akutnom a ne kroničnom problemu. No kako uvijek idem s parolom "Nadaj se najboljemu ali očekuj najgore", pripremam se na mogučnost da je zaista riječ o JIA.
Inače, Lara je jako živahna, puno jede (sve sestre na odjelu je hvale da nemaju nikakvih problema s njom ni u pogledu hrane ni u pogledu ponašanja) i voli se puno kretati. Nije izbjegavala hodanje, osim u onim trenucima kad je baš imala bolove i nije mogla stati na nogu. Dakle po svim ostalim naznakama, nikakvih vanjskih simptoma osim spomenutog skočnog zgloba i koljena nema. Eto bar me tješi da nije riječ o sistemskom JIA-u.
Za sad toliko, danas joj je rođendan pa idemo u posjet, dobili smo specijalnu dozvolu za izlazak u grad
Puno toga bih još htio reći, ali bit će vremena, ne treba se ispucati odjednom.
