Epidemijski keratokonjunktivitis
http://medicasite.blogspot.com/2008/10/ ... vitis.htmlEpidemijski keratokonjunktivitis (EKK) je akutna virusna upala spojnice oka s promjenama na rožnici. Jako je zarazan te se naziva epidemijski zbog javljanja u epidemijama. Javlja se širom svijeta.
Nazivlje
Latinski naziv: Keratoconjunctivitis epidemica
Engleski naziv: Epidemic keratoconjunctivitis
Bolest je prvi opisao engleski liječnik James Sanders pa se bolest još zove i Sandersova bolest ili Sanders-Hoganov sindrom.
Uzročnik
Bolest je izazvana raznim tipovima iz skupine adenovirusa. Dosad je izolirano 50 serotipova adenovirusa, a dokumetirano je kako najmanje njih 19 uzrokuje EKK. Najčešće sbolest uzrokuju tipovi 8, 19 i 37. Javlja se obično uz viroze, gripe i uglavnom kod odraslih. Zbog niskog prirodnog imuniteta opće populacije na adenoviruse, svi se ljudi smatraju prijemčivim za infekciju.
Širenje bolesti
EKK epidemije obično se javljaju u zatvorenim kolektivima kao što su škole, vojarne, bolnice, radni kolektivi, vrtići, kampovi. Direktan kontakt s iscjetkom iz oka najčešći je put prijenosa. Druge su mogućnosti prijenosa preko zaraženih kapljica za oči te možda i preko bazenske vode.
Adenovirus se može izolirati iz oka i ždrijela prvih 14 dana nakon početka simptoma. Medicinska profesija ima neslavnu ulogu u širenju epidemije, bilo na odjelu ili poliklinici za vanjske pacijente jer se infekcija lako širi kapljicama za oči, rukama i instrumentima. Prijenos bolesti u bolnicama i klinikama objašnjava se ovako:
- virus (adenovirus tip 19) ostaje živ 5 tjedana
- virus je otporan na standardna dezinfekcijska sredstva kao što je 70% alkohol i amonijak
- virus se iz sekreta oka izlučuje tri dana prije simptoma i 14 dana nakon njihova početka
Pojava epidemije na očnim odjelima je vrlo neugodna i takve bolesnike treba dobro izolirati ili otpustiti na kućno liječenje ako to dopušta osnovna bolest. U tom razdoblju treba obustaviti operacijski program. Unesena infekcija može se na odjelu prenositi kapima, instrumentima i rukama medicinskog osoblja. Očne kapi se zagade kad vrh kapaljke usisa inficirani materijal sa spojnice ili trepavice. Virus može ostati u kapima i one postaju izvor zaraze. Opasnost od kontaminiranog sadržaja bočice može se izbjeći ako svaki bolesnik ima svoju bočicu. Obavezno je pranje ruku liječnika između pregleda i pažljivo čišćenje instrumenta koji dolazi u dodir s okom, posebno tonometra.
Spol i dob
Infekcija je češća u odraslih, ali svi uzrasti mogu biti pogođeni. Obolijevaju oba spola podjednako.
Simptomi i znakovi bolesti
Ovoj bolesti mogu prethoditi simptomi nalik na gripu: vrućica, loše osjećanje, bolovi u mišićima, slinjenje nosa, povraćanje, proljev, dišni problemi. Često se od bolesnika može čuti da je nedavno bio na pregledu kod oftalmologa ili da je bolestan netko u njegovoj blizini. Inkubacija, odnosno vrijeme od zaraze do pojave simptoma je 2-14 dana.
Većinom se javlja obostrano (60%), ali počne s jednim okom koje je uvijek jače zahvaćeno. Izraženo je bujanje malih nakupina limfnih stanica u spojnici oka (folikularna hiperplazija). Te nakupine su okrugle, veličine 0.5-5 mm, sive boje s krvnim žilicama na rubu. Krvne žile su jako crvene i vrlo izražene po cijelom vanjskom dijelu oka i zbog toga cijelo oko izgleda crveno. Nakon 5-14 dana u 80% bolesnika nastaje površna upala rožnice (keratitis), pretežno centralno s malim, okruglim, bijelim zamućenjima. Tada oko postaje bolno. Gotovo je obavezno prisutan otok limfnih čvorova iza uha. Postoji jako suzenje - "vodene oči". Ostali simptomi uključuju osjetljivost na svjetlo (fotofobija) i osjećaj kao da se u oku nalazi pijesak. Nekad se na spojnici jave pseudomembrane. Refleks rožnice je sačuvan.
Tijek bolesti
Konjunktivitis je samo-ograničavajuća bolest koja traje 3-4 tjedna i spontano prolazi bez značajnih komplikacija. Kod 20-50% bolesnika zamućenja rožnice mogu trajati još nekoliko tjedana do mjeseci, rijetko do dvije godine. Ovaj fenomen može značajno smanjiti vidnu oštrinu i uzrokovati pojavu svjetlaca pred očima. Ako nastanu membrane i pseudomembrane na oku, radi se o teškim slučajevima bolesti kod kojih mogu nastati ožiljci i sljepljivanje vjeđe s očnom jabučicom (symblepharon).
Dijagnoza
Na temelju simptoma i pregleda te podataka o izloženosti zarazi postavlja se sumnja na epidemijski keratokonjunktivitis. Pregledom se nađu povećani limfni čvorovi, smanjena vidna oštrina, crveno otečeno oko iz kojeg cure suze. Jednostavan način za dijagnozu EKK je citološka pretraga spojnice, uzimanje uzorka stanica i bojenje po Giemsi. Karakterističan je nalaz limfocita i inkluzija u stanicama. Može se napraviti i izolacija virusa. Ostale metode uključuju fluorescentne tehnike dokazivanja antitijela kao što su ELISA, fiksacija komplementa ili lančana reakcija polimeraze (PCR).
Terapija
Liječenje je simptomatska, odnosno usmjerena na olakšanje simptoma, a uključuje slijedeće:
- hladni oblozi
- lokalni vazokonstriktori (lijekovi koji sužavaju krvne žile)
- umjetne suze
Antibiotici se daju kod eventualne bakterijske superinfekcije. Kortikosteroidi se ne smiju davati u akutnoj fazi jer produžavaju bolest. Indicirani su samo u slučaju smanjenja vidne oštrine zbog promjena na rožnici, pri čemu pomažu u njihovoj resorpciji. Antivirusni lijekovi se nisu pokazali uspješnima u liječenju. Alfa-interferon primijenjen lokalno može ograničiti širenje na drugo oko.
Kirurško liječenje potrebno je kod teških slučajeva kod kojih su nastale trajne ožiljne promjene rožnice ili sljepljivanje vjeđe i očne jabučice.
Praćenje bolesnika
Nakon prvog pregleda i određivanja terapije potrebni su kontrolni pregledi ako se radi o velikim smetnjama ili se pojave komplikacije. Bolesnici koji uzimaju kortikosteroide trebaju se redovito javljati na kontrole radi mogućih nuspojava kao što su povećanje očnog tlaka i razvoj očne mrene.
Prognoza
Prognoza je dobra. Bolest je izlječiva i spontano prolazi, a simptomatski lijekovi se uzimaju tek da olakšaju simptome.
Prevencija
Bolesnici trebaju biti vrlo oprezni da ne prenesu infekciju osobama u svojoj okolini. Potrebno je izbjegavati dodire s ljudima, ne dijeliti rupčiće, posteljinu, ručnike niti ikakve predmete za osobnu higijenu. Po mogućnosti bolesnici bi trebali koristiti odvojeni sanitarni čvor. Potrebno je učestalo prati ruke dok god je oko crveno. Medicinski djelatnici trebaju biti ekstremno oprezni da ne prenesu zarazu drugim bolesnicima i kolegama. Potrebno je prati ruke nakon bilo kakvog dodira s pacijentima. Svaki predmet i instrument koji je došao u dodir s bolesnikom treba očistiti jakim dezinficijensom.
Zaražene osobe ne smiju ići na posao, u školu, vrtić itd. dva tjedna nakon pojave simptoma.