Hrvatski   English  
- MAPA WEBA
- PRAVA DJECE
- PRISTUPNICE
- KAKO DO NAS?
- ARHIVA DOGAĐAJA
- DONATORI
- KONTAKT
 
Free Page Rank Tool
 
   
 
   
 
 

 Ružica Lah o celijakiji


    Ružica Lah, predsjednica je Saveza udruga za celijakiju Hrvatske i Hrvatskog društva za celijakiju.
 
        Vjeruje se da više od 1 milijun Europljana boluje od celijakije ili glutenske enteropatije. Na jednog dijagnosticiranog oboljelog, najmanje je sedam neprepoznatih. Znanje o celijakiji i održavanju zdravlja kod te bolesti na izrazito je niskoj razini. Prepoznavanje celijakije, tj. razina kliničke sumnje posebno je izražen problem u Hrvatskoj. Bolest zahvaća sve dobne skupine i oba spola, može se javiti već kod dojenčadi ili u odraslih. Razni simptomi te bolesti dugotrajno mogu biti prikriveni.

 Celijakija nije rijetka bolest

    Neliječena celijakija može biti povezana s ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama. Oštećenje sluznice tankog crijeva koje traje može rezultirati razvojem vrlo teških i životno ugrožavajućih bolesti crijeva kao što su karcinom crijeva i maligni tumor limfnog tkiva crijeva tzv. limfoma.
Iskustva udruga za celijakiju u proteklih 14 godina pokazuju da je jedan ne beznačajan udio oboljelih sklon tome da se više tako točno ne pridržava prehrane bez glutena, ili da je sasvim prekine, budući da subjektivno mnogi nemaju tegoba. Osoba s stanjem organizma koji ne ponosi gluten ako nije svjesna svoje doživotne potrebe posebne prehrane, veoma pati od mnogih tegoba koje su posljedica uzimanja glutena. Nedvojbena je utvrđena dvostruko veća stopa umiranja bolesnika koji pate od neliječene celijakije u usporedbi sa skupinom zdravih ljudi. Kod oboljelih koji nemaju bezglutensku dijetu, veoma je povećana opasnost razvoja brojnih ozbiljnih bolesti. Maligne bolesti i do 40 puta su češće kod celijakije. Stopa smrtnosti prvenstveno se odnosi na umiranje od posljedica spomenutih malignih bolesti. U bolesnika u kojih je bolest prepoznata i liječena stopa smrtnosti je ista stopi smrtnosti skupine zdravih ljudi. Problemi zdravlja i posljedice neprimjerenog liječenja celijakije pojaviti se mogu tek nakon nekoliko godina neprimjerene terapije. Tada za uspostavu normalnih funkcija organizma i održavanje zdravlja može biti kasno. Neprepoznavanje bolesti i neprimjereno liječenje dovode do trajnih oštećenja. Nova istraživanja pokazuju da se crijevni oblik bolesti susreće u manje od 50% bolesnika.
        Cilj ovog priloga je javnost upoznati s bolešću i potaknuti razmišljanja o celijakiji.
Djelovati na rano otkrivanje mnogih neprepoznatih bolesnika i na prevalenciju bolesti.
Stručnjaci ističu (dr. Irena Slavić), da u Hrvatskoj na oko 85 osoba, jedan boluje od celijakije. Problem je što na oko 500 osoba (…otprilike, nemamo točnih podataka) u Hrvatskoj dijagnosticiran je samo jedan. Drugačije je stanje u susjednim nam zemljama. Npr. Italija 1 dijagnosticiran na 85 osoba; Slovenija 1: 100; Mađarska 1: 90,… Bolje poznavanje bolesti i točniji postupci za njeno dijagnosticiranje pridonose njenom češćem otkrivanju.
    Celijakija ili glutenska enteropatija najčešća je kronična gastroenterološka autoimuna bolest koju karakterizira nepodnošljivost organizma na gluten, bjelančevinu pšenice, ječma, raži i zobi.
Pojavljuje se kod genetski sklonih pojedinaca kojima jelovnik sadrži gluten, ali pojavit se može i kao posljedica stresa ili infekcija,…. Rezultira oštećenjem sluznice tankog crijeva, smanjenjem lučenja nekih hormona… otežanim probavljanjem bitnih nutritivnih sastojaka…., razvojem vrlo teških i životno ugrožavajućih bolesti.
Može se ispoljiti u različitim oblicima (bolest mnogih lica), a ispoljiti se može u svakoj životnoj dobi ovisno o dobi bolesnika, trajanju i jačini bolesti te znacima oštećenja organa.
Otkrivanje pritajenih ili netipičnih formi celijakije sve češće se dijagnosticira u kasnijoj dobi života.

 Simptomi bolesti

    Tipični simptomi bolesti kod ˝jasne˝, simptomatske celijakije mogu biti dugotrajni proljev ili mnogobrojne, obilne, masne, pjenušave, zaudarajuće stolice, nenapredovanje na tjelesnoj težini, gubitak teka, nadutost trbuha te slabo razvijeni «mršavi» mišići. Kako se simptomi bolesti najčešće javljaju nekoliko tjedana ili mjeseci nakon uvođenja prehrane pšenicom, ječmom ili raži mali su bolesnici u prvim mjesecima života zdravi i normalno se tjelesno razvijaju.
Jedini simptom bolesti kod bolesnika s netipičnim formama celijakije može biti slabokrvnost zbog nedostatka željeza koja uporno traje usprkos dugotrajnom liječenju. Niski rast veće djece ili adolescenata može biti jedini simptom bolesti. Ukoliko se bolest pravovremeno dijagnosticira te otpočne bezglutenska dijeta normalizira se i lučenje hormona rasta.
    Kožna celijakija ili herpetiformni dermatitis je oblik bolesti karakteriziran pojavom sitnijih mjehurića na koži koljena, laktova i bedra bolesnika. Celijakija se može ispoljiti i slikom psorijaze te gubitka kose dijela vlasišta ili čak cijelog vlasišta. Nadalje, celijakija se može ispoljiti slabijom plodnošću oboljele osobe. Na njihovu se plodnost uspješno može utjecati dijetom bez glutena. Celijakija se može prezentirati i znakovima srčane bolesti kao što su upala srčane ovojnice – perikarditis, te proširenje srca sa znakovima popuštanja njegove funkcije. Postoje i neke endokrinološke bolesti koje mogu biti posljedica nepodnošljivosti glutena. Tako se celijakija može ispoljiti znacima smanjene ili čak pretjerane funkcije štitne žlijezde.
Poremećaj u razvoju zubne cakline nalazi se u 30% neliječenih bolesnika. Bolesnici koji pate od celijakije mogu oboljeti od šećerne bolesti ovisne o inzulinu, autoimune upale štitnjače, autoimune upale jetre, autoimune upale sluznice želuca, oštećenja nadbubrežne žlijezde i dr.
Celijakija je opisana u 1,5 do 7% reumatoloških bolesnika koji pate od reumatoidnog artritisa. Bolovi u zglobovima i upala zglobova povlače se po uvođenju bezglutenske dijete.
Celijakija se može ispoljiti kroničnom upalom jetre. Bolesnici imaju trajno povišene koncentracije jetrenih enzima u krvi.
Krhkost kostiju kao posljedica njihove smanjene gustoće. 40 % bolesnika osteopenija koji pate od celijakije pate i od osteopenije ili 20-ak % pati od osteoporoze.
Neurološki poremećaji bolesnika koji pate od celijakije prezentiraju se slikom epilepsije, cerebelarne ataksije, polineuropatije i teške miastenije. Bezglutenska dijeta i ovdje može imati presudnu ulogu u nestanku simptoma bolesti.
U većeg broja adolescenata koji pate od celijakije opažen je zaostatak u razvoju puberteta. Celijakiju češće susrećemo u bolesnika koji pate od nekih drugih nasljednih bolesti kao što su Downov sindrom, Turnerov sindrom, Wiliamsov sindrom, neke prirođene srčane greške i dr.
Bolesnici s tihim tzv. asimptomatskim oblikom bolesti prividno su zdravi. Bolesnici nemaju nikakvih simptoma bolesti, ali se histološkom analizom nakon biopsije otkriva oštećenje sluznice tankog crijeva. Ti se bolesnici za sada, obično otkrivaju među rodbinom bolesnika oboljelih od ˝jasne˝, simptomatske celijakije.

 Dijagnostika celijakije

    Sumnju na celijakiju u 80 % točnosti otklonit će nam krvni test antitjela na gluten. Također tkivna transglutaminaza, ili utvrđivanje genetske predispozicije. Za točnu dijagnozu nužna je biopsija sluznice tankog crijeva. Ne valja započinjati s bezglutenskom dijetom prije biopsije sluznice crijeva jer ista ometa pravilnu dijagnozu te može odgoditi dijagnozu neke slične bolesti s istim simptomima.

 Hrana je lijek? Štoviše, hrana je kod celijakije jedini lijek!

    Danas jedina terapija bolesti jest striktna bezglutenska dijeta za cijeli život. Uvođenjem takve prehrane crijevna sluznica se oporavi i simptomi koji su tome prethodili nestaju. Uz prehranu namirnicama bez glutena promjene nestaju. Osoba koja je na striktnoj bezglutenskoj prehrani može biti zdravlja kao i drugi ljudi. Ne razlikuje se od svojih vršnjaka.
    Bezglutenska zdravstvena dijeta isključuje iz prehrane proizvode koji sadrže i najmanje količine (>0,002 ppm) glutena. Potrebno je striktno paziti kod izbora namirnica za prehranu. Prehranu bez skrivenih izvora glutena teško je, nije jednostavno provoditi. Poteškoću stvara što se gluten može skrivati u aditivima, konzervansima i različitim stabilizatorima hrane. Može se nalaziti u procesuiranoj hrani, lijekovima i nekim sredstvima za održavanje higijene usta. Opasnost postoji od kontaminacije hrane glutenom.
Kod neprimjerene prehrane ponovno postoji problem što mnoge osobe nemaju vidljivih pogoršanja zdravlja kod grešaka u prehrani pa zanemaruju terapiju bolesti (oko 70 % oboljelih). Mnogi ne znaju ili zanemaruju činjenicu da se posljedice uzimanja glutena najčešće ne vide, ne osjećaju kroz duže vrijeme. Često se javljaju iskušenja o prestanku dijete, posebno ukoliko se neposredno ne vide pogoršanja.

 Istraživanja celijakije

    Kako bi se naglasio problem celijakije, Europska unija daje sredstva za program istraživanja celijakije (u sklopu Petog /EC/ okvirnog programa). Projekt celijakijskog okupljanja u Europskoj uniji, koji je započeo 1. siječnja 2000. godine, koordinira Europska udruga industrije žitnog škroba (AAC) i objedinjava nastojanja iz 16 europskih laboratorija u 7 različitih zemalja. Znanstveni podaci i analiza različito shvaćenih aspekata ove bolesti, kojima se bavi ovo koordinirano istraživačko nastojanje, pridonosit će iznalaženju boljih rješenja za one koji pate od ove bolesti.
Nepodnošenje glutena smatra se modelom nepodnošenja hrane. O razlozima i posljedicama nepodnošenja glutena trenutno raspravlja nekoliko skupina europskih stručnjaka uključenih u problematiku regulacije povezane s hranom. U tom kontekstu, program istraživanja celijakije fokusirat će se na mjerenje prevalencije ove bolesti na europskoj razini i praćenje njenih genetskih i bioloških sastavnica.

 Savez udruga za celijakiju HR

    O odgovornosti i zauzetosti za opće dobro i za rješavanje problema koji postoje vezano za bolest, svjedoče brojne naše aktivnosti. Neke od zadaća udruga za celijakiju su provjeravanje gotove industrijske hrane, organiziranje edukacija o pripremi hrane bez glutena, potpora bolesniku i obitelji kad se susretne s potrebom provedbe dijete….Kroz informativne materijale Udruga educiramo o mogućoj škodljivoj i neškodljivoj hrani, načinu prehrane i samoj bolesti.
    Udruge rade na uspostavljanju i održavanju neposrednih kontakata s oboljelima i osobama s kojima isti žive. Organiziraju međusobnu pomoć kako bi se lakše podnosile tegobe bolesti. Pomažu u rješavanju osnovnih potreba oboljelih od celijakije. Podižu razinu znanja i svijesti o bolesti. Saveznici Udruzi pri tome su znanstvenici, srodne udruge, članovi i osobe istih potreba.Edukativno zdravstveni program udruge planiran je kao pokretač pozitivne promjene oko liječenja i održavanja zdravlja kod celijakije.
Udruga zajedno sa stručnjacima prof. dr. Sanja Kolaček, prof. dr. Josip Grgurić, mr. Oleg Jadrešin dr. med. (dopredsjednik HDC), mr. Marija Hegeduš Jungvirth dr. med, mr. Mirjana Percl dr.med., prof. dr. Mladen Peršić,….naglašavaju da je rad društva za celijakiju vrlo koristan, sveobuhvatan.