...je u Va�im rukama!
Cilj PREVENTCD-a je stvaranje primarne
prevencije kojom bi se omogu�io razvoj
tolerancije na gluten u djece koje su nasljedile
visoki rizik razvoja celijakije.
Ukoliko Vi, Va�a djeca
ili suprug bolujete od
celijakije, svako Va�e
sljede�e dijete ima 10%
rizik razoja bolesti �to
je 14 puta ve�i rizik u
usporedbi s djetetom iz
obitelji bez celijakije. Primarna prevencija
NIJE rano otkrivanje, nego postupci spre�avanja
pojave i razvoja bolesti.
Razvojem strategije primarne prevencije
omogu�ilo bi se da Va�a djeca, koja
mo�da nose nasljednu sklonost za celijakiju,
nikada je niti ne razviju, izbjegavaju�i time
sve svakodnevne te�ko�e s kojima se Vi, kao
oboljeli ili kao roditelj oboljelog djeteta,
svakodnevno susre�ete. Razvoj strategije
primarne prevencije, OVISI o Va�em sudjelovanju
i uklju�ivanju u projekt PREVENTCD.
Najnovija znanstvena istra�ivanja su
otkriila mogu�nost razvoja tolerancije (podno�ljivosti)
na gluten u dojen�adi iz obitelji
sa visokim rizikom, uvo�enjem malih koli�ina
glutena tijekom razdoblja dojenja (u 4. i 5.
mjesecu �ivota).
S �im se osoba s celijakijom
suo�ava?
Nikad ne smije jesti hranu koja sadr�i
gluten - �itarice i sve namirnice pripremljene
od njih (kruh, peciva, tjestenina; gotova sva
proizvedena hrana je one�i��ena glutenom).
Mora kupovati i posebnu hranu koja ne
sadr�i gluten - rijetko se nalazi na tr�i�tu i
skupa je.
Ako se ne pridr�ava bezglutenske prehrane,
naru�ena mu je kvaliteta �ivota i
bolest se manifestira: probavnim tegobama,
anemijom, zaostajanjem u rastu, bolestima
| |
zglobova i kostiju, neplodno��u i autoimunim
bolestima, a mo�e do�i i do brojnih, pa i
malignih komplikacija.
�to �e se raditi?
Tijekom dojena�ke dobi, a najkra�e do
6. mjeseca �ivota djeteta, izri�ito se preporu�uje
dojenje. Dojenje je izrazito va�an
�imbenik u razvoju tolerancije.
Provodit �e se redoviti zdravstveni pregledi
svaki mjesec uz ispitivanje prehrambenih
navika. Pregledi �e se, nakon dojena�ke
dobi, nastaviti do tre�e godine �ivota, ali
svaki drugi mjesec.
U sedam navrata tijekom ispitivanja
(unutar tri godine) trenirano medicinsko
osoblje uzet �e male uzorke krvi radi genetskog
i imunolo�kog ispitivanja.
Uzorci maj�inog mlijeka unutar perioda
dojenja bit �e, tako�er, podvrgnuti imunolo�kim
testovima i ispitivanjima sastava.
Naposlijetku, u razdoblju od dva mjeseca
�ivota (4. i 5.), u�init �e se intervencija.
Intervencija podrazumjeva uvo�enje izrazito
malih koli�ina glutena u razdoblju kada se
preporu�uje dojiti dijete.
Za�to bismo sudjelovali?
Djeca ro�ena u obitelji s celijakijom u
usporedbi s djecom iz obitelji bez celijakije
imaju 14x ve�i rizik oboliti od ove bolesti.
Tijekom studije, novoro�en�ad iz uklju�enih
obitelji bit �e pod stalnim redovitim
lije�ni�kim nadzorom kako bi se pravovremeno
prepoznali simptomi celijakije. Danas
je u porastu pojava atipi�nih - te�ko prepoznatljivih
simptoma celijakije koji ote�avaju
i odga�aju pravovremenu dijagnozu,
svakodnevno ugro�avaju�i zdravlje Va�eg
djeteta. Na taj na�in lije�enje bi zapo�elo
odmah izbjegavaju�i ne�eljene komplikacije.
Provedenim genetskim istra�ivanjem,
unutar prvih nekoliko mjeseci, otkrit �ete da
li je Va�e dijete naslijedilo visoki rizik.
|
|
PREVENTCD
Primarna prevencija
Razvojem strategije primarne prevencije
sprije�ila bi se pojava celijakije u
djece iz obitelji �iji �lanovi boluju od
celijakije. Ovo istra�ivanje je pokusno
i nigdje jo� nije potvr�ena mogu�nost
razvoja tolerancije na gluten.
Uklju�ivanje obitelji
Isklju�ivo s aktivnim i
dobrovoljnim uklju�ivanjem
obitelji i trudnica
mo�i �emo potvrditi
u�inkovitost postupaka
kojima se otvara mogu�nost
podno�enja
glutena u sve novoro�ene djece iz
obitelji s rizikom. Nova saznanja iz
genetskih i imunolo�kih ispitivanja dati
�e nam jasniji uvid u ovu u�estalu
bolest. Ona �e biti slobodna svima te
jasno prezentirana u stru�nim i publicisti�kim
�asopisima, prezentacijama
kao i on-line na www.preventcd.com.
Sudjelovanje ne garantira spre�avanje
razvoja celijakije.
Istra�iva�i
Hrvatski partner PREVENTCD-a je
Referentni centar za dje�ju gastroenterologiju
i prehranu, Klinika za
dje�je bolesti Zagreb, Klai�eva 16.
Voditelj projekta u Hrvatskoj je
prof.dr.sc. Sanja Kola�ek, dr. med.
Glavni istra�iva� je
mr. sc. Zrinjka Mi�ak, dr. med.
KONTAKT:
SLAVEN ABDOVIA, DR. MED.
KDB ZAGEB, KLAIAEVA 16
TEL: 01/4600-129, 01/4600-118
E-MAIL: SABDOVIC@MEF.HR
|