Hrvatski    English
  
- SITEMAP
- CHILDREN RIGHTS
- HOW TO FIND US?
- EVENTS ARCHIVE
- DONATORS
- CONTACT
 
Free Page Rank Tool
 
   
 
 
D a n a s   j e   P e t a k ,  27.  L i p a nj   2025.
D a n a s   j e   P e t a k ,  27.  L i p a nj   2025.
   
 
 
Ispitajmo mogu�nost pokretanja tolerancije na gluten u djece sa rizikom za celijakiju

Program primarne prevencije celijakije, kroni�ne nepodno�ljivosti glutena

Jedan od stotinu Europljana je pogo�en celijakijom, do�ivotnom upalnom bolesti koja primorava odricanje i izbjegavanje ve�ine uobi�ajene i omiljene hrane.

Glavni krivac je gluten, tvar koja je prisutna u na�oj svakodnevnoj hrani, a sadr�avaju je �itarice kao �to su p�enica, je�am, ra� i zob. Celijakija je nasljedna bolest i nastaje kada se hranom po�nu unositi namirnice sa glutenom. Alergijski odgovor imunolo�kog sustava na gluten o�te�uje tanko crijevo sprije�avaju�i time iskori�tavanje hranjivih tvari u probavnom sustavu.

Sve �e��e manifestiranje celijakije u atipi�nim, �esto neprepoznatim, oblicima te visok rizik razvoja autoimunih bolesti kao �to su �e�erna bolest, upala �titne �ljezde i

bolesti vezivnog tkiva su samo neke od brojnih problema s kojima se susre�u oboljeli od ove bolesti.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Gluten nije prisutan samo u proizvodima od �itarica, nego je i redoviti sastojak industrijski proizvedene hrane, a �esto i one�i��uje proizvode koji ga u prirodi ne sadr�e.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Jedini lijek za celijakiju je do�ivotna i striktna bezglutenska prehrana. Me�utim, provo�enje takve prehrane je zahtijevno i financijski optere�uju�e. Uloga bezglutenske prehrane u lije�enju celijakije otkrivena je 50-tih godina pro�log stolje�a i sve do dana�njih dana ostala je jedini u�inkoviti na�in lije�enja.

Svakodnevnica s kojom se susre�u osobe koje ne boluju od celijakije, kao �to su dru�enja uz ve�ere, putovanja u druge zemlje, boravak u hotelu, mo�e se pretvoriti u pravu no�nu moru za oboljele. Osobe koje


boluju od celijakije moraju ulo�iti veliki trud i vrijeme u potrazi za namirnicama na policama trgovina, kuhaju�i posebnu hranu i redovito posje�uju�i lije�nika kako bi utvrdili svoje trenutno zdravstveno stanje.

Posljedi�no tome, PREVENTCD, projekt EU, u kojeg je uklju�ena i Klinika za dje�je bolesti - Klai�eva kao partner iz Hrvatske, usmjeren je ka cilju ispitivanja mogu�nosti primarne prevencije celijakije.


Celijakija u brojkama

Oboljeli u Europi 1:130

Udio neprepoznatih 85%

Autoimune bolesti su �e��e 10%

Dodatni godi�nji tro�ak (kn) 9.500



PREVENTCD uklju�uje:

Novoro�en�ad iz

obitelji s visokim

rizikom za celijakiju i

njihove majke

Trudnice i �ene koje namjeravaju zatrudniti iz
obitelji sa visokim rizikom razvoja celijakije
Obitelj s visokim rizikom je ona �iji �lan/�lanovi (supru�nici i djeca) boluju od celijakije

Uklju�ena novoro�en�ad i obitelji pratit �e se do tre�e godine �ivota djeteta

Tijekom dojena�ke dobi preporu�uje se dojenje, a najkra�e kroz prvih 6 mjeseci �ivota djeteta

O�ekivani rezultati su smanjenje stope pojavnosti celijakije u novoro�ene djece iz rizi�nih obitelji

U projektu �e se provoditi:
- redoviti zdravstveni pregledi
- uvo�enje malih koli�ina glutena tijekom razdoblja dojenja u 4. i 5. mjesecu
- uzimanje uzoraka krvi i maj�inog mlijeka radi genetskog i imunolo�kog ispitivanja (u ukupno 7 navrata tijekom 3 godine)


Upitnik o prehrambenim navikama pratiti �e jednomjese�ne zdravstvene preglede


Budu�nost Va�e djece i djece Va�e djece...
...je u Va�im rukama!

Cilj PREVENTCD-a je stvaranje primarne prevencije kojom bi se omogu�io razvoj tolerancije na gluten u djece koje su nasljedile visoki rizik razvoja celijakije.

Ukoliko Vi, Va�a djeca ili suprug bolujete od celijakije, svako Va�e sljede�e dijete ima 10% rizik razoja bolesti �to je 14 puta ve�i rizik u usporedbi s djetetom iz obitelji bez celijakije. Primarna prevencija NIJE rano otkrivanje, nego postupci spre�avanja pojave i razvoja bolesti.

Razvojem strategije primarne prevencije omogu�ilo bi se da Va�a djeca, koja mo�da nose nasljednu sklonost za celijakiju, nikada je niti ne razviju, izbjegavaju�i time sve svakodnevne te�ko�e s kojima se Vi, kao oboljeli ili kao roditelj oboljelog djeteta, svakodnevno susre�ete. Razvoj strategije primarne prevencije, OVISI o Va�em sudjelovanju i uklju�ivanju u projekt PREVENTCD.

Najnovija znanstvena istra�ivanja su otkriila mogu�nost razvoja tolerancije (podno�ljivosti) na gluten u dojen�adi iz obitelji sa visokim rizikom, uvo�enjem malih koli�ina glutena tijekom razdoblja dojenja (u 4. i 5. mjesecu �ivota).


S �im se osoba s celijakijom suo�ava?

Nikad ne smije jesti hranu koja sadr�i gluten - �itarice i sve namirnice pripremljene od njih (kruh, peciva, tjestenina; gotova sva proizvedena hrana je one�i��ena glutenom). Mora kupovati i posebnu hranu koja ne sadr�i gluten - rijetko se nalazi na tr�i�tu i skupa je.

Ako se ne pridr�ava bezglutenske prehrane, naru�ena mu je kvaliteta �ivota i bolest se manifestira: probavnim tegobama, anemijom, zaostajanjem u rastu, bolestima

zglobova i kostiju, neplodno��u i autoimunim bolestima, a mo�e do�i i do brojnih, pa i malignih komplikacija.


�to �e se raditi?

Tijekom dojena�ke dobi, a najkra�e do 6. mjeseca �ivota djeteta, izri�ito se preporu�uje dojenje. Dojenje je izrazito va�an �imbenik u razvoju tolerancije.

Provodit �e se redoviti zdravstveni pregledi svaki mjesec uz ispitivanje prehrambenih navika. Pregledi �e se, nakon dojena�ke dobi, nastaviti do tre�e godine �ivota, ali svaki drugi mjesec.

U sedam navrata tijekom ispitivanja (unutar tri godine) trenirano medicinsko osoblje uzet �e male uzorke krvi radi genetskog i imunolo�kog ispitivanja.

Uzorci maj�inog mlijeka unutar perioda dojenja bit �e, tako�er, podvrgnuti imunolo�kim testovima i ispitivanjima sastava.

Naposlijetku, u razdoblju od dva mjeseca �ivota (4. i 5.), u�init �e se intervencija. Intervencija podrazumjeva uvo�enje izrazito malih koli�ina glutena u razdoblju kada se preporu�uje dojiti dijete.


Za�to bismo sudjelovali?

Djeca ro�ena u obitelji s celijakijom u usporedbi s djecom iz obitelji bez celijakije imaju 14x ve�i rizik oboliti od ove bolesti.

Tijekom studije, novoro�en�ad iz uklju�enih obitelji bit �e pod stalnim redovitim lije�ni�kim nadzorom kako bi se pravovremeno prepoznali simptomi celijakije. Danas je u porastu pojava atipi�nih - te�ko prepoznatljivih simptoma celijakije koji ote�avaju i odga�aju pravovremenu dijagnozu, svakodnevno ugro�avaju�i zdravlje Va�eg djeteta. Na taj na�in lije�enje bi zapo�elo odmah izbjegavaju�i ne�eljene komplikacije.

Provedenim genetskim istra�ivanjem, unutar prvih nekoliko mjeseci, otkrit �ete da li je Va�e dijete naslijedilo visoki rizik.

PREVENTCD

Primarna prevencija

Razvojem strategije primarne prevencije sprije�ila bi se pojava celijakije u djece iz obitelji �iji �lanovi boluju od celijakije. Ovo istra�ivanje je pokusno i nigdje jo� nije potvr�ena mogu�nost razvoja tolerancije na gluten.

Uklju�ivanje obitelji

Isklju�ivo s aktivnim i dobrovoljnim uklju�ivanjem obitelji i trudnica mo�i �emo potvrditi u�inkovitost postupaka kojima se otvara mogu�nost podno�enja glutena u sve novoro�ene djece iz obitelji s rizikom. Nova saznanja iz genetskih i imunolo�kih ispitivanja dati �e nam jasniji uvid u ovu u�estalu bolest. Ona �e biti slobodna svima te jasno prezentirana u stru�nim i publicisti�kim �asopisima, prezentacijama kao i on-line na www.preventcd.com. Sudjelovanje ne garantira spre�avanje razvoja celijakije.

Istra�iva�i

Hrvatski partner PREVENTCD-a je Referentni centar za dje�ju gastroenterologiju i prehranu, Klinika za dje�je bolesti Zagreb, Klai�eva 16.

Voditelj projekta u Hrvatskoj je prof.dr.sc. Sanja Kola�ek, dr. med. Glavni istra�iva� je mr. sc. Zrinjka Mi�ak, dr. med.

KONTAKT:
SLAVEN ABDOVIA, DR. MED.
KDB ZAGEB, KLAIAEVA 16
TEL: 01/4600-129, 01/4600-118
E-MAIL: SABDOVIC@MEF.HR