Korišteni materijali preuzeti od plivazdravlje.hr i astma.hr

Što je astma?

Astma je bolest koju karakteriziraju napadaji kašlja te otežanog i čujnog disanja ("piskanja, fučkanja") koji prolaze spontano ili nakon primjene odgovarajućih lijekova. Između napadaja bolesnik je obično potpuno dobro. U podlozi astme je kronična upalna reakcija u dišnim putovima koja ima promjenjiv tijek i intenzitet. U fazama aktivne upale dolazi do stiskanja mišića dišnih putova i pojačanog stvaranja sluzi u dišnim putovima što otežava protok zraka i uzrokuje navedene simptome. Bolest je najčešće alergijske naravi tako da napadaje uzrokuju različiti alergeni. Radi značajne preosjetljivosti dišnih putova astmatičnog bolesnika napadaje mogu uzrokovati i nealergijski čimbenici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije i onečišćenja zraka (duhanski dim).

Nastajanje astme

Uslijed upalne reakcije u dišnim putovima dolazi do stiskanja mišića dišnih putova i pojačanog stvaranja sluzi u dišnim putovima. To uzrokuje njihovo suženje i otežan protok zraka, osobito pri izdisanju. Pri protoku zraka suženim dišnim putovima disanje postaje čujno, javlja se "sviranje" u prsima ili fućkanje pri izdisaju, karakteristično za napad astme. Zanimljivo je da je određena razina upale prisutna i van napadaja, a da se napadaji javljaju kada se intenzitet upale pojača, osobito nakon intenzivnije izloženosti vanjskim ili unutrašnjim čimbenicima (pokretačima astme).

U podlozi astme je kronična upalna reakcija, najčešće alergijska. Upala sluznice uzrokuje poremećaj u funkcioniranju mišića dišnih puteva koji tako postaju hiperreaktivni. Hiperreaktivnost zapravo znači da će ti mišići, kao odgovor već na malu količinu provokacijske tvari, burno reagirati stiskanjem (spazmom) i tako uzrokovati suženje dišnih puteva. Ovako burno reagiranje u zdravih se ljudi ne dešava.
Osim hiperreaktivnosti, upala uzrokuje i pojačano stvaranje sluzi koja se nakuplja u dišnim putevima te tako dodatno blokira protok zraka. Svi ovi poremećaji kod bolesnika izazivaju već navedene simptome nedostatka zraka, gušenja, pištanja pri disanju, kašlja itd.

Oblici astme

Astma je vrlo raznolika bolest. Još uvijek se često rabi podjela na alergijsku (ekstrinzička, egzogena) i nealergijsku (intrinzička, endogena) astmu. Ova se podjela temelji na činjenici da u nekih bolesnika napadaje uzrokuju vanjski čimbenici (alergeni), a u drugih pokretači napadaja nisu posve jasni, uglavnom razni fizikalni ili kemijski čimbenici. . Kao posebni oblici često se ističu astma uzrokovana lijekovima, astma uzrokovana fizičkim naporom, emotivnim čimbenicima i sl. Astma se može podijeliti i prema stupnju težine, na povremenu (intermitentnu) i trajnu (perzistentnu). Ova je podjela dogovorna, temelji se na učestalosti napadaja i stupnju poremećaja plućne funkcije, a posebno je korisna pri racionalnom odabiru lijekova

Sezonske alergije nastaju periodički, sezonskim otpuštanjem peludi sa raznih biljaka. Ako se vaše smetnje pojavljuju u određeno godišnje doba znači da ste vjerojatno alergični na pelud trava, drveća ili sjemenje koje se po okolini raznosi vjetrom. Možete biti alergični na više biljaka, pa imati smetnje na proljeće zbog peludi stabala, a na jesen zbog peludi korova. Zato je svaki slučaj poseban i zahtijeva odgovarajuće liječenje.

Ako vaše smetnje traju po cijelu godinu, ili se razbuktavaju nekoliko puta godišnje (perenialne/godišnje alergije), moguće je da ste alergični na tvari čije pojavljivanje nije vezano za godišnje doba, kao što su to npr. kućna prašina (nalazi se u kućnom namještaju, posteljini, tepisima, madracima i dr.), dlaka kućnih ljubimaca i njihova slina, izlučevine žohara te spore raznih gljivica. Moguće je paralelno razviti preosjetljivost i na pelud biljaka i na spore gljivica!

U posebnu skupinu izdvaja se astmu izazvanu lijekovima, fizičkim naporom, emotivnim stresom i sl.

Klasificiranje astme prema težini

Danas se astma ovisno o učestalosti simptoma i njihovoj težini, dijeli na četiri (4) stupnja. Ovu klasifikaciju stvorila je GINA (Global INitiative for Asthma), a služi kako bi se olakšao pravilan odabir terapije. Po GINA smjernicama astma se dijeli na:

Ovo stupnjevanje omogućuje lakši odabir terapije i danas je prihvaćeno u većini europskih zemalja uključujući i Hrvatsku.

Alergija

"Alergija" je pojam koji označava preosjetljivost na tvar koja je inače kod zdravih ljudi potpuno bezopasna. Reakcija tijela na takvu tvar izaziva simptome poput kihanja, svrbeža, suzenja očiju te curenja ili začepljenost nosa. U medicini se ovakvi simptomi od strane nosa nazivaju alergijski rinitis (ili "rhinitis allergica", od grčke riječi "rhino", nos.)
Kod nekih ljudi započinju još teže smetnje, kao što je teško disanje, gušenje i tzv. "sviranje" u prsima, što se naziva alergijskom astmom (ili "Asthma bronchale"). Povezanost alergije i astme je vrlo česta pojava. Smatra se da oko 40% bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu, a da čak 90% bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis. Alergijski rinitis često prethodi astmi, pa se smatra izravnim rizikom razvoja astme. Za učinkovito liječenje astme neophodno je istovremeno liječenje i alergijskoga rinitisa.

Astma uzrokovana nesteroidnim antireumaticima

U ovom relativno rijetkom obliku astme napadaje uzrokuje uzimanje lijekova koje nazivamo nesteroidnim protuupalnim lijekovima. Svi srodni lijekovi, a to je većina lijekova koji se rabe za smirenje bolova ili reumatskih tegoba, mogu u osjetljivih bolesnika izazvati napadaje astme. Napadaji astme uzrokovani na ovaj način mogu biti vrlo jaki, ponekad i pogibeljni, osobito ako se neki od spomenutih lijekova primijeni u obliku injekcije.

Astma uzrokovana fizičkim naporom

Astmu uzrokovanu naporom karakteriziraju kašalj i otežano disanje tijekom ili nakon tjelesnoga opterećenja. Bolesnici u kojih je napor jedini pokretač astme vrlo su malobrojni. Znatno je češća pojava da napor u bolesnika s drugim oblicima astme, posebice u djece i mladeži, uzrokuje pogoršanje bolesti. Smetnje su izraženije ako se napor (vježba, trčanje, sportske aktivnosti) izvode u hladnom okolišu. Usprkos tegobama, ovim bolesnicima ne savjetujemo izbjegavanje fizičke aktivnosti. Korist tjelesne aktivnosti je nenadoknadiva. Postoje učinkoviti lijekovi koji sprečavaju ovaj oblik astme. Uzimaju se prije izlaganja naporu. Pri odabiru sporta (u dvorani, na otvorenom) valja voditi računa o mogućoj izloženosti konkretnim pokretačima bolesti (grinje prašine, peludi, hladni zrak). Zabranjuju se samo ronjenje i padobranstvo.

Pokretači astme

Pokretači astme su čimbenici koji uzrokuju ili pogoršavaju napadaje astme. Najčešći pokretači astme su alergeni, virusne infekcije dišnog sustava, rjeđe lijekovi, kemijske tvari, fizikalni čimbenici ili duhanski dim. Alergene se uobičava dijeliti na one kojima smo izloženi gotovo trajno (cjelogodišnji) ili samo sezonski. Među cjelogodišnjim alergenima najznačajniji su alergeni grinja kućne prašine te alergeni kućnih životinja, rjeđe plijesni ili izlučevine žohara. Sezonsku astmu uzrokuju alergeni peludi stabala, trava i korova. Za nastanak simptoma obično je potrebna određena koncentracija peludi u zraku. Infekcije dišnog sustava, osobito virusne, mogu uzrokovati napadaj astme ili pogoršati tijek dobro kontrolirane bolesti. Od fizikalnih čimbenika valja istaknuti tjelesni napor, udisanje hladnoga zraka, te promjene temperature i vlage okolišnog zraka. U osoba s jakom preosjetljivošću dišnih putova astmu mogu pokrenuti različite kemikalije (deterdženti, hlapljivi iritansi), duhanski dim, produkti sagorijevanja drveta ili ugljena, te snažne emocije (srdžba, smijeh, tuga).

Izbjegavanje pokretača astme

Izbjegavanje pokretača astme prethodi svim oblicima medikamentoznog liječenja. To je ponekad težak i mukotrpan zadatak, no često se bez toga ne može postići potpun terapijski uspjeh. Što više, smatra se da je nedovoljno uklanjanje alergena iz okoliša jedan od najčešćih uzroka terapijskog neuspjeha. Za izbjegavanje sezonskih alergena (peludi) jedina je korisna mjera izbjegavanje boravka, osobito fizičkih aktivnosti, u otvorenom prostoru u vrijeme velike koncentracije peludi u zraku. Osobito valja izbjegavati trčanje i sport u jutarnjim satima u područjima bujne vegetacije. Karakteristično je da pelud ukrasnoga cvijeća, te biljaka koje oprašuju kukci, rijetko uzrokuje tegobe, vjerojatno radi male koncentracije. Biljke koje se oprašuju vjetrom (stabla, trave i korovi) stvaraju ogromne količine peludi. U osoba osjetljivih na cjelogodišnje alergene važno je odgovarajućim higijenskim mjerama i prilagodbama okoliša smanjiti koncentraciju grinja u domu, osobito u spavaćoj sobi bolesnika. To se postiže redovitim čišćenjem i prilagodbama koje uključuju manje tepiha, zastora i tapeciranih površina, te mogućom uporabom posebnih navlaka za madrace, kemijskih sredstava za uklanjanje grinja (akaricidi) i sl. U kući astmatične osobe ne preporučuje se držati kućne ljubimce, osobito mačku ili psa.

Peludni kalendar i kako nam može pomoći?

Peludni kalendar je informacija o periodima cvatnje pojedinih biljki u određenom području. Peludni kalendari se razlikuju u područjima koja imaju značajnije klimatske razlike. Poznavanje peludnoga kalendara pomaže u predviđanju vremena pojave simptoma alergijskoga rinitisa i astme što omogućuje pravovremeno uvođenje odgovarajućeg oblika liječenja. U ovih je bolesti važno započeti liječenje 1-2 tjedna prije očekivanoga početka cvatnje. U slučaju značajnijeg odstupanja od uobičajenih vremenskih prilika (neuobičajeno toplo ili hladno vrijeme) mogu se očekivati pomaci u peludnom kalendaru, tj. Ranija ili pak zakašnjela cvatnja.

Alergijski semafor

Alergijski semafor je način dnevnoga izvještavanja o količini peludnih zrnaca u zraku određenog područja koji se obično pojavljuje u tisku ili sredstvima javnog priopćavanja. Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora. Zelena boja odgovara koncentraciji peludi koja će u malog broja jako osjetljivih osoba uzrokovati alergijske simptome. Žuta određuje koncentraciju koja u većine alergičnih osoba uzrokuje simptome; crvena vrlo visoku koncentraciju peludi koja će u svih osjetljivih osoba uzrokovati simptome, a koji u jako osjetljivih osoba mogu biti vrlo teški. Istovremena procjena razine peludi u zraku i elemenata vremenske prognoze (temperatura, vlažnost, vjetrovi) može dati vrlo korisne bioprognostičke podatke koji omogućuju alergičnim bolesnicima planiranje dnevnih aktivnosti i odgovarajućih preventivnih postupaka.

Vrh stranice